Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Među zaslužnim osobama u hrvatskoj povijesti koje su potekle iz Đurđevca svakako je Vilim Petar Zrelec koji je rođen u Đurđevcu 28. svibnja 1874. godine. Rođen je kao jedini sin i drugi od četvero djece ranarnika (liječnika) dr. Petra Zrelca...
Kršten je kao Ivan Nepomuk Franjo Mađerek 10. svibnja 1843. godine u Virju. Otac Ivan Mađerek bio je vigiliarum magister (krajiški ili graničarski poglavar sela), a svećenikova majka bila je Viktorija Mađerek rođena Knezić. Krsni kumovi bili su gospodin kapetan...
Banješ rođen je u Varaždinu 30. lipnja 1826. godine. Nakon svršene bogoslovije zaređen je 7. kolovoza 1848. Bio je kapelan u Mariji Bistrici, Hrašćini, Štefanju i Rači, odakle je 1860. godine otišao za vojnog svećenika. U Raču se vratio kao...
Društvo „Naša djeca“ u Virju osnovno je 30. travnja 1954. godine i dio je Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske (Savez DND-a) koji postoji radi promocije prava i dobrobiti djece od 1950. godine. Ova humanitarna udruga u Virju je osnovana u...
Ferdo Tomica je rođen u Đurđevcu 24. svibnja 1930. godine od oca Valenta i majke Marije rođ. Konjarek. U rodnom Đurđevcu je pohađao pučku i građansku školu. Učiteljsku školu je završio u Križevcima, a Višu pedagošku akademiju u Zagrebu i...
Nadarenija muška djeca rođena za vrijeme Vojne krajine uglavnom su se školovala za vojne časnike i svećenike. Jedan od njih je i Đurđevčan Martin Tomerlin, sin Martina i Ane rođ. Knežić, rođen 14. kolovoza 1836. godine. Vojsci je pristupio 1853....
