Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Časna sestra Agnezija rođena je u Ferdinandovcu 12. lipnja 1915. godine kao Marija Pantelić. Poznata je kao vrsna filologinja i paleoslavistica. Njezino je djelovanje današnjoj široj javnosti potpuno nepoznato zahvaljujući njezinoj samozatajnosti, a ponajviše ignorantskom odnosu komunističkih vlasti prema katoličkim...
Zobunđija je rođen 21. ožujka 1863. godine u Bjelovaru od oca Martina (Đurđevec, 1838. – Đurđevec, 1876.) i majke Marije rođene Vinković iz Bjelovara. Postao je učiteljem kao i otac. Ispit za učitelja građanske škole (jezikoslovno-historijska skupina) položio je 1884....
Svećenik Ivan Hilarije Sedmak rođen je u Đurđevcu 16. svibnja 1756. godine u obitelji Tome i Ane Sedmak. Otac mu je bio crkveni tutor. Naobrazbu je stekao u rodnom Đurđevcu te u Varaždinu gdje je završio humanističke nauke, a teologiju...
Spoznaje o povijesti Virja u srednjem vijeku i tijekom osmanskih prodora u ovaj dio Podravine nametnule su potrebu za provođenjem ozbiljnih arheoloških istraživanja u tome podravskom naselju. Zahvaljujući arheologu Robertu Čiminu i Muzeju grada Koprivnice od 2009. do 2012. godine...
Pojedini doseljenici godinama su živjeli u Đurđevcu a da o njima danas vrlo malo znamo. Povijesni ih izvori spominju tek usput kojim škrtim podatkom. Među takve spada krajiški vojni časnik Đuro Predragović, jedan od rijetkih pravoslavaca u Đurđevcu. Predragović je...
Likovni pedagog, učitelj, slikar i kipar Rudolf Špoljar rođen je 1939. godine u Ždali. Školovao se na Učiteljskoj školi u Križevcima i Pedagoškoj akademiji u Zagrebu. Radio je kao učitelj likovne kulture u osnovnoj školi u Molvama od 1962. godine,...
