Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Mato Lešćan bio je priznati hrvatski skladatelj, orguljaš, improvizator, zborovođa, glazbeni pedagog, muzikolog, znanstvenik teoretičar, istraživač i glazbeni urednik. Rođen je u Đurđevcu 25. veljače 1936. u skromnoj katoličkoj obitelji od oca Bolte Lešćana i majke Zore Lešćan rođene Banko....
Poljak je rođen u Đurđevcu 13. prosinca 1889. godine od oca Milana Poljaka i Đurđevčanke Anke rođene Šostarec. Oboje su bili učitelji u Đurđevcu. Poljak je uglavnom nepoznat današnjoj javnosti jer je kao i ostala nadarena djeca mlad otišao na...
Iz Župe svetog Franje Ksaverskog u Kozarevcu potekao je jedan jedini svećenik. Bio je to Stjepan Santo koji je rođen u Kozarevcu 17. siječnja 1910. godine. U Zagrebu ja završio Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju (1922. – 1930.), a teologiju u Đakovu...
Rođen je kao Andrija Opica 27. studenoga 1847. godine u seljačkoj obitelji Mate i Marije Opica koja je bila vezana za vlastelinsku obitelj baruna Inkey u Rasinji. Školovao se najprije u rodnoj Rasinji, zatim u Koprivnici te u Peterancu. U...
Banješ rođen je u Varaždinu 30. lipnja 1826. godine. Nakon svršene bogoslovije zaređen je 7. kolovoza 1848. Bio je kapelan u Mariji Bistrici, Hrašćini, Štefanju i Rači, odakle je 1860. godine otišao za vojnog svećenika. U Raču se vratio kao...
Anka Konjarek rođena je u Đurđevcu 24. svibnja 1920. godine u obitelji Stjepana i Marte Konjarek rođ. Dokuš. U Đurđevu je odrastala uz mlađu sestru Katarinu. Četiri razreda osnovne i dva razreda građanske škole završila je u Đurđevcu, a treći...
