Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Među brojnim obrtnicima koji su trbuhom za kruhom došli u Đurđevec i u njem se skrasili, bio je mesar Franjo Jezerčić. Jezerčić rođen je 5. veljače 1906. (Pekel / Dravograd), a u Đurđevec došao je 1938. godine. Oženio je Anđelu...
Đurđevčan Željko Car rođen je 6. travnja 1950. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Đurđevcu a Pravni fakultet u Zagrebu 1975. godine. U bivšoj Općini i Gradu obavljao je pravne poslove u društvenim djelatnostima (zdravstvo, školstvo, informiranje). Umjetnički...
Đurđevečku obitelj Lichtenberg poistovjećujemo s njihovom kućom u kojoj se danas nalazi sjedište gradske uprave. Stariji su ih zvali Litinbergovi. Kuću je zapravo podigla đurđevečka veleposjednička obitelj Nöthig na bivšem mjestu obiteljske zadruge Majstorović. Kuću je od Nöthigovih najvjerojatnije kupio...
Dr. sc. Jela Maresić rođ. Golubić rođena je 10. siječnja 1961. godine u Podravskim Sesvetama. Osnovnu naobrazbu stekla je u rodnim Sesvetama, a kasnije je završila klasičnu gimnaziju. Hrvatski jezik i književnost diplomirala je 1985. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta...
Ivan Plehaty rođen je 20. travnja 1877. godine. Kao kotarski veterinar službovao je u Petrovaradinu, Novoj Gradiški, Koprivnici i Đurđevcu. U Đurđevcu je radio od 1908. do svoje smrti 1917. godine. Osobito se zalagao za razvoj stočarstva na đurđevečkom području....
Svećenik Josip Lehpamer rođen je u samoborskim Rudama 11. siječnja 1832. godine. U Zagrebu je završio klasičnu gimnaziju i filozofsko-teološki studij 1855. godine, kada je i zaređen. Odmah je počeo raditi u nadbiskupskoj pisarnici, a nakon toga je predavao matematiku...
