Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Zbog prerane smrti nedugo nakon što je zaređen za svećenika, mladi virovski kapelan rodom iz Đurđevca Ivan Tomica pao je u zaborav pa se ne spominje u gotovo niti jednoj objavljenoj publikaciji. Ivan Evanđelist Tomica rođen je u Đurđevcu 1....
Među đurđevečkim intelektualcima koji su nepravedno zaboravljeni i o kojima se malo zna je i etnomuzikolog i skladatelj dr. Franjo Židovec koji je rođen u Đurđevcu 14. rujna 1903. godine. Roditelji su mu bili Martin Židovec (1863.-1918.) i Dora Židovec...
Među mnogobrojnim mužikašima koji su tijekom 20. stoljeća sviranjem različitih instrumenata zabavljali veća ili manja društva na području Đurđevca i okolice bio je i Nikola Kambić. Rođen je u Đurđevcu 4. prosinca 1919. godine u obitelji Mate i Ane Kambić...
Gabrijel Topljak sin je učitelja Ivana Topljaka i Marije Topljak rođene Maletić. Rođen je u Đurđevcu 19. ožujka 1886. godine. Klasičnu gimnaziju završio je u Senju a pravni fakultet u Zagrebu (1908.). Kao sudbeni pristav radio je u Glini i...
Mato Lešćan bio je priznati hrvatski skladatelj, orguljaš, improvizator, zborovođa, glazbeni pedagog, muzikolog, znanstvenik teoretičar, istraživač i glazbeni urednik. Rođen je u Đurđevcu 25. veljače 1936. u skromnoj katoličkoj obitelji od oca Bolte Lešćana i majke Zore Lešćan rođene Banko....
Virovski župnik Mirko (Emerik) Szabo bio je Mađar koji je od ranog djetinjstva živio u Hrvatskoj i svećeničkom službom je vezan za župe u Podravini. Rođen je oko 1745. godine u Mađarskoj i bio je vrlo siromašan pa kao učenik...
