Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Kako je Podravina bogata šumama, tako je bogata i brojnim lugarima i šumarima, još od krajiškoga doba. Upravo smo na našim stranicama o mnogima govorili. Primjerice, Đurđevčan Ivan Kolar dogurao je 1909. godine do kraljevskoga šumarskog nadsavjetnika. Bila je to...
Zaslužni đurđevečki župnik Nikola Medvedec rođen je 27. rujna 1859. godine u Klanjcu u Hrvatskom Zagorju. Za svećenika je zaređen 1882. godine nakon čega je službovao kao kapelan u Kašini, Ludbregu (1884. godine), Bjelovaru (od studenoga 1884. do 1888. godine),...
Rimokatolička župa posvećena svetom mučeniku Jurju sa središtem u Đurđevcu u 18. i 19. stoljeću sastojala se od čak osam naselja: Đurđevec, Budrovec, Čepelovec, Mičetinec, Kalinovec, Katalena, Sveta Ana i Šemovci. Naselje Katalena već je u prvoj polovini 18. stoljeća...
Iz stare đurđevečke obitelji potječe svećenik Stjepan Topolčić koji je rođen u Đurđevcu 23. studenoga 1886. godine. Roditelji Marko Topolčić (1845.-1925.) i Ana Topolčić rođ. Kovačić (1845.-1916.) su osim Stjepana imali još sedmero djece. Stjepan je školovanje započeo u rodnom...
Mijo Ljubić rođen je u Virju 12. kolovoza 1857. godine. Roditelji bili su mu Mijo i Ana rođena Zubanović. Otac je u vrijeme Vojne krajine bio učitelj, a kasnije pisar. Poznato je da je od 1883. do 1884. godine radio...
Među mnogobrojnim mužikašima koji su tijekom 20. stoljeća sviranjem različitih instrumenata zabavljali veća ili manja društva na području Đurđevca i okolice bio je i Nikola Kambić. Rođen je u Đurđevcu 4. prosinca 1919. godine u obitelji Mate i Ane Kambić...
