Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Vrlo neobičan i tragičan događaj zabilježen je u Virju u svibnju 1763. godine. Kada su se 14. svibnja 1763. godine u Virju vjenčali Pavao Vlahović i Marija Glavanđa na proslavi vjenčanja sakupili su se njihovi rođaci i drugi uzvanici. No,...
Rimokatolička župa posvećena svetom mučeniku Jurju sa središtem u Đurđevcu u 18. i 19. stoljeću sastojala se od čak osam naselja: Đurđevec, Budrovec, Čepelovec, Mičetinec, Kalinovec, Katalena, Sveta Ana i Šemovci. Naselje Katalena već je u prvoj polovini 18. stoljeća...
U Đurđevcu je 18. ožujka 1754. godine umro leitnant Franjo Schneller. Osim ove informacije o smrti nemamo drugih biografskih podataka o Franji Schnelleru iz Đurđevca. No, u pisanim povijesnim izvorima spominju se i drugi nositelji ovog prezimena koje možemo povezati...
Jedan od marljivih javnih službenika i aktivnih nositelja društvenog života u Đurđevcu u drugoj polovini 20. stoljeća svakako je bio Vinko Martinčić. Mnogi ga pamte po angažmanu u političkom životu Đurđevca do 1990. godine i Dobrovoljnom vatrogasnom društvu. Vinko Martinčić...
Jedan od uglednijih Đurđevčana bio je i Andrija Peršić (18. rujna 1861. – 22. listopada 1927.), državni odvjetnik i javni bilježnik (od 1895.). Peršić je bio načelnik općine (1907. – 1910.) i dugogodišnji županijski zastupnik (1892. – 1915.), a za...
Matija Kolar rođen je 1841. godine od oca Stjepana Kolara (1800. – 1846.) i Katarine Kolar rođene Marić, a rodilo mu se najmanje sedmero braće. Braća Ivan i Đuro otišli su na školovanje kao i Matija; Ivan je postao šumarom,...
