Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Obrtnik Janko Šante (Kerestur / Ugarska, 18. XII.1862. – Đurđevac, 10. IX. 1929.) doselio se u Đurđevec najkasnije 1886. godine u potrazi za poslom, te se prizetio kod Ane Piškoraš (1853. – 1903.). Tri mjeseca nakon njezine smrti oženio je...
Đuro Fučijaš rođen je 1. travnja 1921. godine u Ferdinandovcu. Školovao se na gimnaziji i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je u osnovnim školama u Donjim Mihaljevcima, Đuretini i Podravskim Sesvetama. Od 1951. do 1955. godine bio je profesor na...
Prema svjedočenju unuka Borisa, Andrija Ožura rođen je 1880. godine u Bribiru. Po zanimanju bio je učitelj. Poznato je da je službovao u Gornjim Plavnicama (1901. – 1917.), a od 1920. godine na Višoj građanskoj školi u Đurđevcu. Bio je...
Mnogima je u Đurđevcu još živo sjećanje na časnu sestru Benjaminu Šmuc koja je u župi sv. Jurja službovala početkom 1990-ih godina. Nažalost, u proljeće 2021. godine umrla uslijed bolesti korona-virusa u 64. godini života. Pokopana je u grobnici sestara...
Bačvar Valentin Pogačnik (1844. – 1944.) iz Đurđevca, rodom iz Slovenije, i Koprivničanka Josipa Pogačnik rođena Šavor (1854. 1925.) imali su sinove Viktora (1874. – 1945.), prvog ministra iz našega kraja, liječnika Daniela, i kćer Mariju (1876.), udanu Kolar. Daniel...
Vlado Leščan rođen je u Đurđevcu 27. svibnja 1956. godine kao prvi od dvojice sinova Luke i Marije Leščan rođ. Matkov. Osnovnoškolsko i gimnazijsko obrazovanje stekao je u Đurđevcu, a diplomu na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu. U Đurđevcu je zasnovao...
