Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Kudumija rođen je u Đurđevcu 16. rujna 1914. godine. Gimnaziju završio je u Koprivnici (1934.) a pravo studirao u Zagrebu (1934. – 1939.). Zbog komunističkog djelovanja zatvoren je u Jasenovcu i Staroj Gradiški od 1942. do 1943. godine, kada je...
Koliko god đurđevečka Podravina obiluje pijeskom, toliko su brojni i njezini umjetnički stvaratelji; slikari, pisci, kipari, keramičari, fotografi… Jedan je od njih i Đuro Zvonar iz Šemovaca, kojem kiparstvo nije bilo životni poziv, ali je svojim radovima zauzima istaknuto mjesto...
Niz učitelja rođenih i onih koji su službovali u Đurđevcu nastavljamo sa Stjepkom Pirnathom. Pirnath je rođen 13. prosinca 1883. godine u Petrinji od oca Andrije Pirnatha, trgovca i vlasnika tiskare, i majke Rozalije Pirnath rođene Bošković. Učiteljsku školu završio...
Vrlo kratko u 18. stoljeću župnik u Đurđevcu bio je Josip Wasserer (čit. Vašerer ili Vaserer). Bilo je to od 1767. do 1769. godine. Naime, župnik Josip Wasserer umro je u Đurđevcu 15. listopada 1769. godine u dobi od oko...
Ivan Maletić rođen je u Đurđevcu 12. rujna 1839. godine u obitelji Blaža i Brigite Maletić. Iz iste obitelji potekli su dvojica učitelja: Josip Maletić (rođen 1844.) i Đuro Maletić (rođen 1848.). Imali su i sestru Doroteju. Školovanje je Ivan...
Požari su bili vrlo česta pojava u podravskom mjestu Virju tijekom XVIII. i XIX. stoljeća. Jedan od požara zahvatio je Virje u noći 8. veljače 1869. godine. Prema izvještaju koji ja napisao znameniti ilirac Ferdo Rusan, malo iza ponoći povici...
