Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Martina Berta rođen je 9. studenoga 1922. godine u Virju. Nakon osnovne škole izučio je trgovačko-ugostiteljski zanat u Kostajnici. Poslije Drugoga svjetskog rata završio je nižu gimnaziju i Visoku upravnu školu u Zagrebu. Krajem 1940. vratio se u Virje i...
Fran Barac, svećenik, teolog, pedagog i političar, rođen je u Šemovcima 26. kolovoza 1872. godine. Otac Tomo vodio je u Šemovcima trgovinu i gostionicu. Nakon završene pučke škole u Šemovcima i Virju, školovao se u gimnaziji u Požegi i Zagrebu,...
Rudolf Škala rođen je u Ferdinandovcu 7. travnja 1889. godine. Prezime Škala nije tipično za ovo mjesto, točnije, njegov otac Jakov Škala doselio se u Ferdinandovac te je radio kao šumski radnik u okolnim šumama. Škala se u traženju sebi...
Nekoliko dana nakon svoga 78. rođendana 26. ožujka 2011. godine, umro je Đurđevčan Drago Novak, te pokopan na đurđevečkom groblju. Rođen je 20. ožujka 1933. godine. Novak je u svijetu poznati znanstvenik i veliki rodoljub. Njegovi roditelji porijeklom su iz...
Grkinska ulica u Đurđevcu nalazi se na Peskima. Samo ime govori da njome prolazi cesta prema prigradskome naselju Grkinama. Za vrijeme bivše Jugoslavije nosila je ime braće Markača, stradalih partizana u Drugome svjetskom ratu, a koji su živjeli na Peskima....
Jedan od mnogih Đurđevčana koji su u 19. stoljeću kao učitelji službovali u različitim mjestima u Podravini bio je i učitelj Mato Bemšić. Mato Bemšić rođen je u Đurđevcu 8. veljače 1826. godine u obiteljskoj zadruzi u kojoj su mu...
