Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Homen rođen je 28 siječnja 1951. godine u Osijeku, gdje je otac tada službovao. Svoje djetinjstvo i mladenačke dane proveo je u Đurđevcu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Tada odlazi u Zagreb gdje studira na Pedagoškoj akademiji, te...
Dr. med. Ivan Milivoj Cik rođen je 26. travnja 1924. godine u Virju. Roditelji su mu bili Stjepan i Antonija Cik rođ. Šimek. Stjepan Cik bio je trgovac i kao mladić radio je u Bjelovaru, a kasnije je kao i...
Đuro (Đuka) Tomerlin Picok rođen je u Đurđevcu 14. travnja 1926. godine. Osim kao književnik i pisac, Tomerlin se okušao kao povjesničar. Iako mu to nije bila struka upustio se u prikupljanje podataka iz povijesnih izvora i njihovu interpretaciju. Zbog...
Kraljevski šumar Karlo (Dragutin) Moravec ostavio je značajan trag u povijesti šumarstva Podravine. Rođen je 1829. godine u Podiebradu (Poděbrady) u Češkoj, a školovao se na Carskoj i kraljevskoj visokoj šumarskoj školi u Mariabrunnu kod Beča. Nije poznato kada je...
Lujo (Ludvig) Harazim mlađi sin je dr. Luje Harazima, liječnika u Đurđevcu početkom 20. stoljeća. Rođen je vjerojatno u Austriji 9. svibnja 1883. godine, godinu prije nego je otac promoviran u liječnika u Grazu. Tamo je polazio vjerojatno tehničku školu...
Raspela koja se nalaze postavljena uz prometnice potječu uglavnom iz 19. stoljeća i odraz su privrženosti ljudi nekoga kraja svojoj vjeri. Mjesta na kojima su takva raspela postavljena nisu slučajno odabrana. Najčešće je to na raskrižjima putova ili na mjestima...
