Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Tomerlin rođen je u Đurđevcu 20. listopada 1920. godine. Još od malih nogu, negdje oko 1933. godine, pokazao je talent i sklonost prema rezbarstvu izrađujući zviždaljke, lule, zvrkove, preslice s ornamentima, sitne uporabne predmete, zatim figurice svetaca zaštitnika i različite...
Jedan od znamenitih Virovaca iz novijeg doba svakako je Martin Matišin. Bio je jedan od osnivača Zavičajnog muzeja u Virju i jedan od pokretača izdavačkog projekta koji traje i danas – zbornik „Virje na razmeđu stoljeća“ te autor nekoliko djela...
Prizor u Đurđevcu iz godina prije Drugoga svjetskog rata. Zgrada katnica na početku Ulice kralja Tomislava. Lijepo uređen vrt pred kućom krase glineni kipovi patuljaka i gljiva. Pred kućom čekaju brojna zaprežna kola i pokoji automobil. Na kamenoj ploči postavljenoj...
Svećenik Ivanko Vlašićek rođen je u Virju 7. prosinca 1879. godine. Zaređen je 1902. godine. Bio je kapelan u Zagorskim Selima, Bisagu, Miholcu, Kapeli i Voćinu, a župnik u Bučici / Pokupsko (1911. – 1912.), Čagliću (1917. – 1931.), Pleternici...
Prvi predsjednik Gradskog vijeća grada Đurđevca bio je Željko Šikulec koji je ostavio značajan trag u društvenom, kulturnom i političkom životu sredine u kojoj je živio i radio. Željko Šikulec rođen je u 19. listopada 1952. godine u Medvedički (Novo...
Marija Grašovec rođena je 25. veljače 1892. godine u Đurđevcu. Kćer je Mate Grašovca i Marije Grašovec rođene Jendrašic. Nakon pučke škole ušla je u Družbu časnih sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Zagrebu. Studirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta...
