Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Među đurđevečkim intelektualcima koji su nepravedno zaboravljeni i o kojima se malo zna je i etnomuzikolog i skladatelj dr. Franjo Židovec koji je rođen u Đurđevcu 14. rujna 1903. godine. Roditelji su mu bili Martin Židovec (1863.-1918.) i Dora Židovec...
Svećenik koji je gotovo čitavu svećeničku službu proveo u Podravini bio je Eduard Slavko Fišter koji je umro u Kalinovcu 19. travnja 1932. godine. Porijeklom je s Banovine gdje je rođen 5. veljače 1874. godine. Svećenikom je postao 1896. godine....
Ignac Fusić, poznati komunistički aktivist iz Đurđevca, rođen je 27. srpnja 1918. godine od oca Mije Fusića i Marije Fusić rođene Stanešić. Literatura koja obrađuje komunističko djelovanje u Đurđevcu prije i za vrijeme Drugoga svjetskog rata o njem donosi...
Ivan Šavor rođen je 22. svibnja 1901. godine u Koprivnici. Kraće vrijeme radno je boravio u Đurđevcu, ali je iza sebe ostavio dubok trag. U Koprivnici je završio osnovno školovanje (1912.) i realnu gimnaziju (1922.). Šumarstvo je diplomirao 1931. godine...
Franjevac Silvestar (Ivan) Zubić jedan je od brojnih svećenika i redovnika koji su poratnih godina pretrpjeli lažne optužbe i iskusili komunističku robiju isključivo zbog svećeništva i djelovanja tijekom Drugoga svjetskog rata. Zubić rodio se 29. travnja 1909. godine u Đurđevcu....
Zahvaljujući uređenome školskom sustavu i drugim mogućnostima u krajiškim naseljima kakvo je u 18. i 19. stoljeću bio Đurđevec, dječaci iz graničarskih zadruga mogli su ostvariti zavidnu vojničku karijeru. Jedan od takvih domaćih sinova koji je do kraja života ostao...
