Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Među nekoliko desetaka svećenika koji su potekli iz Đurđevca je i Josip Đurišević koji je rođen 31. ožujka 1870. godine. Otac mu je bio Mato Đurišević (1839. – 1901.), a majka Barbara Đurišević rođ. Kundačić koja je umrla 1882. godine...
Rođen je 1850. godine u Đurđevcu u obitelji graničarskog kaplara Mije i Marije Zobunđija rođ. Hodalić. Iz iste je obitelji potekao i učitelj Martin Zobunđija (1838. – 1876.) koji je podučavao u Virju i rodnom Đurđevcu. Mijo Zobunđija je osnovnu...
Radoševići nisu izvorni Đurđevčani, već doseljenici. Kovač Đuro Radošević (1837. – 1910.) doselio se u Đurđevec vjerojatno u potrazi za poslom. Ne zna se odakle, a budući da mu je supruga Uršula rodom iz Liča u Primorju, možemo pretpostaviti da...
Fran i Elizabeta Rajski, supružnici i liječnici, stigli su iz Gospića u Đurđevec 1919. godine. Rajski je za vrijeme boravka u Đurđevcu bio starješina projugoslavenski orijentiranog sokolskog društva. Tu su im se rodile kćeri Smiljka (16. X. 1928.) i Ranka...
Petar Mayer rođen je 13. ožujka 1878. godine. Završio je pravo, a u doktora prava promoviran je 1907. godine. Kao prislušnik kotarskog suda službovao je u Gospiću a od 1902. u Đurđevcu kao sudbeni pristav, da bi 1905. godine otvorio...
U Virju je u drugoj polovini 19. stoljeća živio pivar (proizvođač piva) Rudolf Tottar. Njegovo neobično zanimanje u povijesnim izvorima zapisano je latinskim jezikom „cerevisiae coctor“ što bi u doslovnom prijevodu značilo „kuhar žitarica“, a kasnije je uz njegovo ime...
