Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Svećenik Matija ili Mato Aušperger rođen je u Virju 12. veljače 1784. godine u mnogobrojnoj obitelji Josipa i Marije Aušperger rođ. Horduk kao peto od njihovih desetero djece. U povijesnim izvorima njegovo je prezime zabilježeno u obliku Asperger. Tako je...
U Hrvatskom biografskom leksikonu pronašli smo biografske podatke o svećeniku Ivanu Krstitelju Kučeku, rođenome u Pitomači 1837. godine, čiji prijepis donosimo: Ivan Krstitelj Kuček (Pitomača, 31. V. 1837. – Vrapče / Zagreb, 14. V. 1906.) Gimnaziju je završio u Zagrebu,...
Prizor u Đurđevcu iz godina prije Drugoga svjetskog rata. Zgrada katnica na početku Ulice kralja Tomislava. Lijepo uređen vrt pred kućom krase glineni kipovi patuljaka i gljiva. Pred kućom čekaju brojna zaprežna kola i pokoji automobil. Na kamenoj ploči postavljenoj...
Krajiški časnik Ignjat/Ignac (Vatroslav) Čivić pl. Rohrski rođen je u Karlovcu 1802. godine u obitelji krajiškog časnika Ignaca i Franciske Čivić. Plemićki naslov stekli su njegov otac i stric, koji su izvojevali pobjedu u bitci kod mjesta Rohra 1809. godine....
Među redovnicima pavlinima koji su doživjeli ukinuće svojeg Reda braće svetog Pavla prvog pustinjaka 1786. godine bio je i Martin Šoš koji je rođen u Virju u kolovozu 1757. godine. Roditelji su mu bili Đuro i Marija Šoš rođ. Puškaš,...
Hrvatski biografski leksikon zabilježio je geofizičara Tihomira Gregla rođenog u Pitomači 10. listopada 1932. godine: Srednju tehničku školu (elektrotehnički odjel) završio u Zagrebu 1950., a 1951. je maturirao u gimnaziji u Virovitici. Rudarstvo je diplomirao 1965., a 1997. doktorirao tezom...
