Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Harazim je rođen 3. rujna 1850. godine u Gornjem Miholjcu pokraj Slatine. Jedan je od zaboravljenih a zaslužnih Đurđevčana. Stariji ga pamte po obiteljskoj kući u Basaričekovoj ulici. Harazim je liječnik, nakratko je učio ljekarništvo kod Josipa Gürtha, magistra farmacije...
Anglist Vjekoslav Karlovčan rodio se u Ferdinandovcu 21. svibnja 1932., a umro u Zagrebu 11. svibnja 2006. Karlovčan imao je vrlo zanimljiv životni put. Gimnaziju je završio 1951. u Virovitici, studij engleskoga jezika i književnosti te godinejužnoslavenskih jezika i književnosti...
Do danas je u Podravini potpuno iščezlo sjećanje na obitelj i prezime Nabijač. Članovi ove obitelji obilježili su povijest podravskih naselja Đurđevca i Virja u 18. i dijelu 19. stoljeća. Njihov ugled potječe od angažmana u različitim službama u Vojnoj...
Mnogima je u Đurđevcu još živo sjećanje na časnu sestru Benjaminu Šmuc koja je u župi sv. Jurja službovala početkom 1990-ih godina. Nažalost, u proljeće 2021. godine umrla uslijed bolesti korona-virusa u 64. godini života. Pokopana je u grobnici sestara...
Slikar Josip Turković rođen je u Đurđevcu 4. travnja 1936. godine u obrtničkoj obitelji Ivana Turkovića (1904.-1958.) i Marije rođ. Lovašen (1908.-1986.) kao najmlađe dijete uz braću Đuru (1930.-1967.), Andriju (1928.-1992.) i sestru Doroteju (1934.). Nijedan od trojice braće Turkovića...
Akademik Dragutin Feletar rođen je 10. srpnja 1941. godine u Velikom Otoku. Studirao je na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao 1965. godine, magistrirao 1973. i doktorirao 1982. godine. Na istom fakultetu je fakultetu radio i...
