Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Podravskoj je javnosti malo poznato da je jedan Đurđevčan bio član Hrvatskoga državnog Sabora za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Kandidati za Sabor Nezavisne Države Hrvatske nisu birani već su određeni prema pozivu. Tako su u Sabor ušli zastupnici izabrani u...
Međunarodni jezik esperanto ostavio je dubok trag u Đurđevcu, no manje je poznato da je on bio prisutan i u susjednom Virju. Esperanto u Virju između dva svjetska rata donesli su mladi Virovci koji su pohađali gimnaziju u Koprivnici. Prvi...
Valent Hodalić bio je jedan od suradnika Tome Jalžabetića, đurđevečkog seljaka i političara. Kao seljak krenuo je Jalžabetićevim stopama i ostvario zavidnu karijeru, ali je zauvijek ostao u njegovoj sjeni tako da se i danas o njem malo zna. Rodio...
Svećenik Ivan Robotić rođen je u Đurđevcu 23. siječnja 1908. godine kao prvo dijete u obitelji Josipa Robotića (1883.-1952.) i Katarine Robotić rođ. Markuš (1889.-1944). Za svećenika je zaređen u ljeto 1931. godine, a u rodnom je Đurđevcu slavio...
Kako je Podravina bogata šumama, tako je bogata i brojnim lugarima i šumarima, još od krajiškoga doba. Upravo smo na našim stranicama o mnogima govorili. Primjerice, Đurđevčan Ivan Kolar dogurao je 1909. godine do kraljevskoga šumarskog nadsavjetnika. Bila je to...
Jedan od krajiških zapovjednika posebno vezanih za Đurđevec bio je Vid Halek koji je umro 15. travnja 1589. godine u Varaždinu. Rođen je oko 1527. godine, a 1560-ih godina spominje ga se u službi vrhovnog kapetana Hrvatske i Slavonske krajine...
