Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Bačvar Valentin Pogačnik (1844. – 1944.) iz Đurđevca, rodom iz Slovenije, i Koprivničanka Josipa Pogačnik rođena Šavor (1854. 1925.) imali su sinove Viktora (1874. – 1945.), prvog ministra iz našega kraja, liječnika Daniela, i kćer Mariju (1876.), udanu Kolar. Daniel...
Franjo Viktor Šignjar rođen je 20. ožujka 1882. godine u Virju. Nakon završene osnovne škole u Virju i i dva razreda gimnazije u Bjelovaru školovanje je nastavio na Učiteljskoj školi u Zagrebu. Kao učitelj radio je Brodu na Kupi, Brinju...
Među najzaslužnije đurđevečke župnike uvrštavamo svećenika Franju Milinkovića koji je rođen 15. ožujka 1789. godine. Svećenikom je postao 1813. godine, a mladu je misu slavio u Rači gdje je službovao kao kapelan. Godine 1821. imenovan je župnikom u Đurđevcu. Ondje...
Među najgorljivijim zaljubljenicima u povijest svojeg zavičaja je Josip Cugovčan iz Podravskih Sesveta. Osim kao uspješan pisac i slikar, odličan poznavatelj i marljivi čuvar narodnih običaja te ljubitelj tradicije, Cugovčan se dokazao i kao čuvar materijalne baštine. Naime, na svojem...
Krajiški časnik Ignjat/Ignac (Vatroslav) Čivić pl. Rohrski rođen je u Karlovcu 1802. godine u obitelji krajiškog časnika Ignaca i Franciske Čivić. Plemićki naslov stekli su njegov otac i stric, koji su izvojevali pobjedu u bitci kod mjesta Rohra 1809. godine....
Mr. sc. Vladimir Zebec rođen je u Budrovcu 1944. godine. Gimnaziju je pohađao u Bjelovaru a studij mineralogije i petrografije završio je na Geološkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Kao kustos pripravnik zaposlio se 1970. godine u Mineraloško-petrografskome muzeju u...
