Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Jedan od prvih župnika u Đurđevcu o kojem imamo dovoljno biografskih podataka je Lovro Ivan Wolf. On je upravljao župom u Đurđevcu na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće. Iz zapisnika kanonskih vizitacija doznajemo kako mu je bilo u Đurđevcu...
Rođen je 17. veljače 1818. godine u Virju kao sin Grgura Aušpergera i Ane Aušperger rođ. Matas koji su imali sedmero djece. Nije bio jedini učeni čovjek iz obitelji Aušperger jer je njegov stric Matija (rođen 1784.) bio svećenik. Josipova...
Usmenoknjiževnom retorikom nazivamo ono govorenje kojemu je zadaća uvjeriti koga u što, izreći neke sadržaje takvim govornim umijećem da se pridobije slušatelj i da se takvim tekstom postignu željeni učinci. U takve retoričke oblike možemo svrstati zdravice. Zdravica je pak...
Valentin Bazijanec rođen je u Kalinovcu 12. veljače 1900. godine od oca Grgura i majke Roze rođene Zalar. Jedan je od čak devetero braće. Brat je Petra Bazijanca (1898. – 1981.), poznatog liječnika u Đurđevcu. Pučku školu završio je u...
Danas su još uvijek živa sjećanja Novovirovaca na svoga pokojnog župnika Čadoića. Stjepan Čadoić rođen je 5. studenog 1938. godine kao prvo od šestero djece Pavla i Matilde rođ. Ranogajac u Kamenici. Godine 1965. završio je bogoslovlje i iste je...
Fran (Franjo) Kolar jedan je od pionira esperantskog pokreta u Hrvatskoj. Njegova je biografija dugo bila nedovoljno poznata, no to se promijenilo zahvaljujući istraživanju đurđevečkog esperantista Josipa Pleadina iz 2010. godine. Iako se smatralo da je Fran Kolar rođen u...
