Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Jedan od uglednijih Đurđevčana bio je i Andrija Peršić (18. rujna 1861. – 22. listopada 1927.), državni odvjetnik i javni bilježnik (od 1895.). Peršić je bio načelnik općine (1907. – 1910.) i dugogodišnji županijski zastupnik (1892. – 1915.), a za...
Pojedini doseljenici godinama su živjeli u Đurđevcu a da o njima danas vrlo malo znamo. Povijesni ih izvori spominju tek usput kojim škrtim podatkom. Među takve spada krajiški vojni časnik Đuro Predragović, jedan od rijetkih pravoslavaca u Đurđevcu. Predragović je...
Vjerujem da mnogi nisu čuli za Vladimira Blaškovića, koji je bio veoma vezan za Podravinu, premda nije rođeni Podravec, ali je svojevremeno živio u Koprivnici. Moramo ga spomenuti jer je područje njegova zanimanja bilo Đurđevečki peski. Blašković je rođen na...
Jedan od krajiških zapovjednika posebno vezanih za Đurđevec bio je Vid Halek koji je umro 15. travnja 1589. godine u Varaždinu. Rođen je oko 1527. godine, a 1560-ih godina spominje ga se u službi vrhovnog kapetana Hrvatske i Slavonske krajine...
Anka Konjarek rođena je u Đurđevcu 24. svibnja 1920. godine u obitelji Stjepana i Marte Konjarek rođ. Dokuš. U Đurđevu je odrastala uz mlađu sestru Katarinu. Četiri razreda osnovne i dva razreda građanske škole završila je u Đurđevcu, a treći...
Jedan od manje poznatih Đurđevčana je Josip Cikoš koji je rođen u Đurđevcu 21. ožujka 1914., a život je završio u Calgaryju u dalekoj Kanadi 31. srpnja 1980. godine. Otac mu je Virovec Josip Cikoš, žandarmerijski poručnik, a majka Petronila...
