Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Ferdo Tomica je rođen u Đurđevcu 24. svibnja 1930. godine od oca Valenta i majke Marije rođ. Konjarek. U rodnom Đurđevcu je pohađao pučku i građansku školu. Učiteljsku školu je završio u Križevcima, a Višu pedagošku akademiju u Zagrebu i...
Čini se da je Virje kao niti jedno drugo mjesto u Podravini u 18. i 19. stoljeću bilo pogođeno požarima. Naime, u Virju je bilo nekoliko velikih požara kada je izgorjela polovica naselja. Osim toga, bilo je mnogo manjih požara...
Iz znamenite obitelji Nabijač čiji su članovi obilježili povijest Đurđevca i Virja u 18. i 19. stoljeća potekao je i jedan redovnik pavlin. Bio je to Atanazije Nabijač koji je rođen u Đurđevcu oko 1735. godine. Redovničke zavjete položio je...
Ivan Ferenčić rođen je u Đurđevcu 7. lipnja 1899. godine. Bio je napredan seljak koji se aktivno bavio voćarstvom, cvjećarstvom i pčelarstvom, te eksperimentirao s cijepljenjem voćaka. Nije završio neke veće škole, ali je bio načitan i posjedovao je podosta...
Selak rođen je 2. srpnja 1881. godine u Šemovcima. Gimnaziju je polazio u Bjelovaru i Požegi a bogosloviju je završio u Zagrebu. Zaređen je 1904. godine, a kao kapelan nastupio je svećeničkom službom u Nedelišću. Tu se teško razbolio od...
Među mnogobrojnim Molvarcima koji su se primili pera je i Martin Lončar. Za razliku od drugih pisaca on je prilično nepoznat u svojem zavičaju čemu pridonosi činjenica da je živio u Opatiji, daleko od rodnih Molvi. Autor je dviju knjiga...
