Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Iz Župe svetog Franje Ksaverskog u Kozarevcu potekao je jedan jedini svećenik. Bio je to Stjepan Santo koji je rođen u Kozarevcu 17. siječnja 1910. godine. U Zagrebu ja završio Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju (1922. – 1930.), a teologiju u Đakovu...
Osam godina u Đurđevcu je službovao i živio učitelj Roko (Branislav) Klaić. Rođen je 23. kolovoza 1881. godine u Varošu pored Slavonskog Broda kao sin seljaka Đure Klaića i majke Kate Klaić rođene Balen. Tijekom života potpisivao se imenom Roko,...
Dana 23. listopada 1852. godine postavljeno je veliko zvono u zvoniku župne crkve svetog biskupa Martina u Virju. Bilo je to najveće od ukupno četiri virovska zvona, a izliveno je u Grazu. Uz župnika Stjepana Ambreuša i župljane u nabavljanju...
Iz bogate virovske nakladne djelatnosti valja izdvojiti tradicionalni zbornik Virje na razmeđu stoljeća, koji je uređen po uzoru na Podravski zbornik koji izlazi u Koprivnici. Projekt je krenuo 1981. godine u nakladi Zavičajnog muzeja, a objavljuje se periodično. Dosad je...
Mijo Maitz rodio se 1848. u Vedenburgu. Kao mesar u potrazi za poslom doselio se u Đurđevec 1874. godine. O početku njegova života u Đurđevcu malo se zna. Pretpostavlja se da je radio u mesnici kod veleposjedničke obitelji Nöthig. Mesnica...
Engelbert Tomerlin rođen je u Đurđevcu 20. listopada 1840. godine od oca Martina Tomerlina i Ane rođene Knežić. Nakon završene kadetske škole stupio je u vojnu službu. Do 1873. godine službovao je kao potporučnik Druge banske pukovnije. Nakon razvojačenja živio...
