Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Martin Starčević rodio se 9. prosinca 1854. godine u Žitniku u Lici. Nećak je Ante Starčevića, „oca domovine“, te brat poznatih odvjetnika i saborskih zastupnika Mile i Davida. Izučio je za šumara u Križevcima na Gospodarsko-šumarskom učilištu. Kao šumar službovao...
U Hrvatskom biografskom leksikonu pronašli smo natuknicu o vojnopovijesnom piscu Viktoru Kučanu, Ferdinandovčanu rodom. Sin je vjerojatno učitelja ili kojeg drugog službenika koji se 1917. godine zatekao u Ferdinandovcu. Vojnopovijesni pisac i grafički radnik Viktor Kučan rođen je 11. prosinca 1917....
Među mnogobrojnim svećenicima koji su u 19. stoljeću rođeni u Đurđevcu je i Martin Kožar. Za razliku od većine svećenika poteklih iz Đurđevca pokopan je na gradskome groblju u Đurđevcu u obiteljskom grobu uz svoje roditelje. Taj je grob danas...
Hrvatski književnik Tomo Blažek rođen je u Peterancu 12. ožujka 1807. godine u obitelji kaplara Mije Blažeka i njegove supruge Ane. Iako je iz matičnih knjiga jasno vidljivo da je datum rođenja bio 12. ožujka u literaturi se nerijetko navodi...
Pater Ivan Fuček, isusovac, rođen je u Đurđevcu 1. srpnja 1926. godine od roditelja Antuna i Barbare Fuček rođ. Kudumija. U rodom Đurđevcu je započeo svoje školovanje (od 1933. do 1938. godine) koje je nastavio u klasičnoj gimnaziji u Zagrebu...
Preradović rođen je u Grabrovnici 19. ožujka 1818. godine od oca Ivana, krajiškog dočasnika, i majke Pelagije rođ. Ivičić. Prvi razred trivijalne škole pohađao je u Grubišnom Polju, gdje je otac bio na službi. Dio svoga djetinjstva proveo je u...
