Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Kao i drugim krajevima mnogi ljudi u Podravini priželjkuju pronaći plemićko podrijetlo. Na veliku žalost mnogih to je neostvariva želja jer je u Podravini bilo vrlo malo plemićkih obitelji pošto su ovi krajevi stoljećima bili u sustavu Vojne krajine. No,...
Među značajnije đurđevečke učitelje svakako pripada i Josip Maletić, rođen 25. rujna 1844. godine od oca Blaža Maletića i majke Brigite Kisela. Josip je imao dva brata, Đuru (rođ. 1848.), također učitelja, i Ivana, svećenika i župnika u Sv. Ivanu...
Emanuel Braun (1845. – 1937.) doselio se u Đurđevec iz Vespréma u Mađarskoj. Zasnovao je obitelj s Julijom Deutsch (1859. – 1922.) iz Ferdinandovca. Rodilo im se troje djece: Šandor (1877. – 1942.), Ludwig (1879. – 1943.) i Ernestina (rođ....
Kršten je kao Ivan Nepomuk Franjo Mađerek 10. svibnja 1843. godine u Virju. Otac Ivan Mađerek bio je vigiliarum magister (krajiški ili graničarski poglavar sela), a svećenikova majka bila je Viktorija Mađerek rođena Knezić. Krsni kumovi bili su gospodin kapetan...
Znameniti hrvatski književnik Fran (Franjo) Galović rođen je u Peterancu 20. srpnja 1887. godine. Školovao se u rodnom Peterancu i na gimnaziji u Zagrebu. Klasičnu filologiju i slavistiku studirao je u Zagrebu i Pragu. Radio je kao nastavnik na gimnaziji...
Mnogima je znan slavni rukometaš Hrvoje Horvat, ali je malo onih kojima je poznato da je porijeklom iz Đurđevca. Njegov otac Franjo rođen je u Đurđevcu 1912. godine od oca Mate Horvata (1889. – 1976.) i majke Barice Horvat rođene...
