Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Ivan Maletić rođen je u Đurđevcu 12. rujna 1839. godine u obitelji Blaža i Brigite Maletić. Iz iste obitelji potekli su dvojica učitelja: Josip Maletić (rođen 1844.) i Đuro Maletić (rođen 1848.). Imali su i sestru Doroteju. Školovanje je Ivan...
Spoznaje o povijesti Virja u srednjem vijeku i tijekom osmanskih prodora u ovaj dio Podravine nametnule su potrebu za provođenjem ozbiljnih arheoloških istraživanja u tome podravskom naselju. Zahvaljujući arheologu Robertu Čiminu i Muzeju grada Koprivnice od 2009. do 2012. godine...
U Đurđevcu je 18. ožujka 1754. godine umro leitnant Franjo Schneller. Osim ove informacije o smrti nemamo drugih biografskih podataka o Franji Schnelleru iz Đurđevca. No, u pisanim povijesnim izvorima spominju se i drugi nositelji ovog prezimena koje možemo povezati...
Stjepan Topljak rođen je 19. srpnja 1870. godine u obitelji učitelja Ivana Topljaka (1842.-1885.) i Marije rođ. Maletić (1844.-1914). Otac je kao učitelj službovao u Kloštru Podravskom, a iz obitelji su potekli: bjelovarski učitelj Ljudevit Topljak (rođen 1882.), trgovac Pavao...
Ne zna se točno kad su Avirovići došli u Virje, ali su u njem prisutni od 18. stoljeća. Točnije, 1753. godine spominje se Teodor Avirović, a 1780-ih godina Nikola Avirović sa svojom obitelji. U prvoj polovici 19. stoljeća spominje se...
Franjevac Silvestar (Ivan) Zubić jedan je od brojnih svećenika i redovnika koji su poratnih godina pretrpjeli lažne optužbe i iskusili komunističku robiju isključivo zbog svećeništva i djelovanja tijekom Drugoga svjetskog rata. Zubić rodio se 29. travnja 1909. godine u Đurđevcu....
