Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Nakon prve filmske projekcije u Zagrebu 1896., film je podravskoj publici stigao 1927. godine zaslugom ludbreškoga hotelijera i vlasnika kina Viktora Fizira. Fizir je s opremom stigao u Virje malim fijakerom te vlasniku gostionice Stjepanu Grkcu ponudio prikazivanje filma. Nakon...
Ivan Andrašić rođen je 21. prosinca 1959. godine u Molvama. Ondje je polazio osnovnu školi, a gimnaziju u Đurđevcu. Diplomirao je 1983. godine na Odsjeku za pedagogiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1988. godine živi i radi u...
Martina Berta rođen je 9. studenoga 1922. godine u Virju. Nakon osnovne škole izučio je trgovačko-ugostiteljski zanat u Kostajnici. Poslije Drugoga svjetskog rata završio je nižu gimnaziju i Visoku upravnu školu u Zagrebu. Krajem 1940. vratio se u Virje i...
Mijo Ljubić rođen je u Virju 12. kolovoza 1857. godine. Roditelji bili su mu Mijo i Ana rođena Zubanović. Otac je u vrijeme Vojne krajine bio učitelj, a kasnije pisar. Poznato je da je od 1883. do 1884. godine radio...
Nakon ukidanja Vojne krajine u uspostave civilne (građanske) uprave u Podravini su se ljudi počeli baviti politikom, odnosno javnim poslovima. U tome su prednjačili intelektualci kao što su bili liječnici, svećenici, vojni časnici, ljekarnici, ali i napredni obrtnici. Jedan od...
Prof. dr. sc. Velimir Piškorec rođen je u Đurđevcu 3. ožujka 1966. godine. Osnovnu školu je polazio u Đurđevcu, a srednju u Đurđevcu i Bjelovaru. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu diplomirao je njemački i engleski jezik i književnost. Ondje je i...
