Krešimir Šalamon rođen je 16. rujna 1938. godine u Kotoribi u Međimurju u obitelji Đure i Ane Šalamon. Školovao se u Čakovcu i Zagrebu, a od rane mladosti živio je i radio u Đurđevcu gdje je 1966. godine zasnovao obitelj...
Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
Svećenik Ivan Nepomuk Kenđelić rođen je u Đurđevcu 16. svibnja 1851. godine u obitelji Josipa i Ane Kenđelić rođ. Kolar. Njegov djed Antun Kenđelić bio je crkveni starješina i zvonar u Đurđevcu sredinom 19. stoljeća pa je obitelj očito bila...
Među brojnim svećenicima đurđevečke Podravine valja spomenuti i Gašpara Habeka, rođenoga u Šemovcima 2. siječnja 1878. godine od oca Đure i Roze rođene Koprolčec. Nakon osnovnog školovanja odlazi u Zagreb gdje je završio gornjogradsku gimnaziju, 1904. i bogosloviju. Iste godine...
Nakon ukidanja Vojne krajine u uspostave civilne (građanske) uprave u Podravini su se ljudi počeli baviti politikom, odnosno javnim poslovima. U tome su prednjačili intelektualci kao što su bili liječnici, svećenici, vojni časnici, ljekarnici, ali i napredni obrtnici. Jedan od...
Pred kraj 19. stoljeća u Đurđevcu je kao učitelj radio Antun Grčević. U đurđevečkoj pučkoj školi bio je namješten od prosinca 1891. godine do smrti 7. lipnja 1893. godine. Umro je u 26. godini života od tzv. vodenice ili vodene...
Koliko god đurđevečka Podravina obiluje pijeskom, toliko su brojni i njezini umjetnički stvaratelji; slikari, pisci, kipari, keramičari, fotografi… Jedan je od njih i Đuro Zvonar iz Šemovaca, kojem kiparstvo nije bilo životni poziv, ali je svojim radovima zauzima istaknuto mjesto...
Mr. sc. Vladimir Zebec rođen je u Budrovcu 1944. godine. Gimnaziju je pohađao u Bjelovaru a studij mineralogije i petrografije završio je na Geološkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Kao kustos pripravnik zaposlio se 1970. godine u Mineraloško-petrografskome muzeju u...
