Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Aleksandar (Šandor) Hirschler rođen je u Đurđevcu 29. rujna 1856. godine. Otac Ignatz (rođ. u Mađarskoj 1824.) i majka Beth Hirschler rođena Pollak (rođ. 1828.), bili su jedni od prvih židovskih obitelji doseljenih u Đurđevec. Otac se kao i većina...
Kotarskoga predstojnika u Đurđevcu Stjepana Kenfelju Đurđevčani pamte samo po dobrome. U Đurđevcu je službovao od 1887. do kraja 1890. godine. Bio je glavni pokretač osnivanja Vatrogasnog društva (1890.) i njegov prvi nadvojvoda, te predsjednik mjesne čitaonice. Založio se za...
Raspela koja se nalaze postavljena uz prometnice potječu uglavnom iz 19. stoljeća i odraz su privrženosti ljudi nekoga kraja svojoj vjeri. Mjesta na kojima su takva raspela postavljena nisu slučajno odabrana. Najčešće je to na raskrižjima putova ili na mjestima...
Podravskoj je javnosti malo poznato da je jedan Đurđevčan bio član Hrvatskoga državnog Sabora za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Kandidati za Sabor Nezavisne Države Hrvatske nisu birani već su određeni prema pozivu. Tako su u Sabor ušli zastupnici izabrani u...
Kušec spada među ljude koji su kratko živjeli i djelovali u Đurđevcu, pa se o njem i ne zna previše. Njegovi biografski podatci svode se isključivo na sjećanja koja je u svojim knjigama zabilježio pisac Mato Kudumija. Prema nekim neprovjerenim...
Stjepan Topljak rođen je 19. srpnja 1870. godine u obitelji učitelja Ivana Topljaka (1842.-1885.) i Marije rođ. Maletić (1844.-1914). Otac je kao učitelj službovao u Kloštru Podravskom, a iz obitelji su potekli: bjelovarski učitelj Ljudevit Topljak (rođen 1882.), trgovac Pavao...
