Krešimir Šalamon rođen je 16. rujna 1938. godine u Kotoribi u Međimurju u obitelji Đure i Ane Šalamon. Školovao se u Čakovcu i Zagrebu, a od rane mladosti živio je i radio u Đurđevcu gdje je 1966. godine zasnovao obitelj...
Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
Mijo Šandrovčan rođen je 1. siječnja 1910. godine u Budančevici u seljačkoj obitelji. Nakon osnovnog školovanja u Kloštru Podravskome u Zagrebu je svršio klasičnu gimnaziju, a zatim se 1931. godine upisao na Šumarski fakultet u Zagrebu. Nakon završenog studija 1936....
Najstariji od četvorice svećenika koji su potekli iz đurđevečke obitelji Mihinić bio je Stjepan Mihinić stariji. Rođen je u Đurđevcu 28. kolovoza 1839. godine kao sin Ivana i Ane Mihinić rođ. Markovica. Za svećenika je zaređen 1862. godine. Njegov mlađi...
Često je bolest tuberkuloza u prvoj polovini 20. stoljeća prekinula živote mladih intelektualaca. Među takvima je i znameniti Virovec prof. Tomislav Krčmar koji je umro u 30. godini života ujutro 9. siječnja 1939. godine. Za dva dana pokopan je zagrebačkom...
O obitelji Điketa, odnosno bojadiseru Josipu Điketi, već smo pisali. Điketini su bili jedna od imućnijih i uglednijih obitelji u Đurđevcu. U njihovoj kući na Farbarovom bregu bila je kasnije smještena zdravstvena ambulanta. Pretpostavlja se da su porijeklom časnička obitelj...
Mihajlo Tompak, dipl. inž. šumarstva, šumarski i lovni inspektor, sin je Rudolfa Tompaka i Hedvige Tompak rođene Mikolji, liječnika rodom iz Suhopolja. Tompak rodio se 2. rujna 1933. godine u Leskovcu u Srbiji. Pučku školu svršio je u Sarvašu i...
Duh ilirizma u Podravinu donio je Ferdo Rusan, umirovljeni časnik, pjesnik i domoljub. Umirovljen zbog bolesti, živio je u Virju, gdje ga je udahnuo. Godine 1850. osnovao je glumišno društvo, odnosno Narodno-dobrovoljno kazalište. Bilo kakva kulturna aktivnost, a pogotovo takva...
