Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Obitelj Hegedić bila je prisutna u Đurđevcu krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća. Aleksandar (Šandor) Hegedić doselio se kao mjernik 1886. godine. Rodio se u Bjelovaru 1843. godine od oca Franje, trgovca i krčmara, i majke Barbare Hinterhober....
Smatramo da nije potrebno govoriti tko je Davor Pavuna. Neki možda i ne znaju da je Pavuna rođen u Koprivnici, no on je zapravo nesuđeni Đurđevčan. Naime, Stanka i Hrvoje Pavuna, Davorovi roditelji, živjeli su i radili poslije Drugoga svjetskog...
Razgovori oko pokretanja pogona zagrebačke tekstilne industrije Pobjeda započeli su u Virju početkom 1961. godine između rukovodstva Pobjede i Narodnog odbora općine Virje (NOO). Dogovorena je gradnja proizvodnih hala i postavljanje 240 tkalačkih razboja. Planirano je zapošljavanje 450 radnika u...
Piškorec je rođen u Đurđevcu 16. lipnja 1918. godine. Se završenom građanskom školom zaposlio sa kao službenik, odnosno daktilograf u općinskom sudu u Đurđevcu. Potom je povremeno radio u jednoj odvjetničkoj pisarnici jer mu bolest nije dozvoljavala svakodnevni odlazak na...
Pravnik Mijo Lehpamer (1903. – 1978.) se kao sudac u Đurđevcu po svemu sudeći veoma kratko zadržao 1940-ih. Službovao je u Obrenovcu, Dugom Selu, Pregradi i Zagrebu do 1945. godine. Potom je radio kao direktor banke u Pregradi te savjetnik...
Osam godina u Đurđevcu je službovao i živio učitelj Roko (Branislav) Klaić. Rođen je 23. kolovoza 1881. godine u Varošu pored Slavonskog Broda kao sin seljaka Đure Klaića i majke Kate Klaić rođene Balen. Tijekom života potpisivao se imenom Roko,...
