Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Razgovori oko pokretanja pogona zagrebačke tekstilne industrije Pobjeda započeli su u Virju početkom 1961. godine između rukovodstva Pobjede i Narodnog odbora općine Virje (NOO). Dogovorena je gradnja proizvodnih hala i postavljanje 240 tkalačkih razboja. Planirano je zapošljavanje 450 radnika u...
Slikarica Ana Bocak rođ. Janković rođena je 20. srpnja 1931. godine u obitelji Ignaca i Albine Janković rođ. Budinski u Podravskoj Slatini, odakle joj je potekla majka. Obitelj Janković je već u vrijeme Aninog djetinjstva i rođenja njezine dvije sestre...
Brojni rođeni Đurđevčani odavno su napustili rodno mjesto zbog školovanja i u potrazi za zaposlenjem, te se skučili širom Hrvatske. Jedan je od njih i slikar Vlado Makar, rođen 1946. godine. Makar živi i stvara u Bratini kod Pisarovine. Nakon...
Dragutin Židovec rođen je 6. svibnja 1884. godine od oca Stjepana (1861. – 1918.) i majke Bare rođene Sulimanović (1858. – 1895.). Židovec je bio ugledan krojač aktivan u ondašnjim staleškim organizacijama. Bio je predsjednik mjesne organizacije Saveza hrvatskih obrtnika...
Jedan od najneobičnijih nadgrobnih spomenika na gradskome groblju u Đurđevcu nalazi se nad grobom nadlugara Stjepana Filipovića. On je rođen u Đurđevcu 20. srpnja 1825. godine u obitelji Josipa i Barbare Filipović rođ. Bazijanec. Ovoj đurđevečkoj obitelji bio je nadimak...
Iz nekad brojne i ugledne đurđevečke obitelji Kenđelić potječe i Vlasta Kenđelić udana Tavčar, agronomka genetičarka. Rodila se u Đurđevcu 25. lipnja 1921. godine. U Zagrebu je završila gimnaziju 1940. godine, te započela studij agronomije Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. Nakon prekida diplomirala...
