Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Pisac, povjesničar i teolog, franjevac Paškal Cvekan rođen je u Ferdinandovcu kao Vjekoslav Cvekan 25. svibnja 1913. godine gdje je polazio pučku školu. Otac Lovro umro je relativno rano, a majka Klara bila je Đurđevčica, djevojački Pavec. Požrtvovnošću i velikom...
Stjepan Grotić rođen je16. kolovoza 1843. godine u Goli od oca Ivana Grotića i majke Doroteje rođene Benčić. Trivijalnu školu polazio je u Goli i Bjelovaru, a učiteljsku svršio je u Rakovcu. Službovati počeo je 1862. u Kloštar Ivaniću, sljedeće...
Hrvatski povjesničar dr. Rudolf Horvat rođen je 14. ožujka 1873. godine u Koprivnici u uglednoj koprivničkoj obitelji Andrije i Marije Horvat. Pučku školu je polazio u Koprivnici, a učitelj mu je bio Đuro Ester čije ime danas nosi jedna koprivnička...
Nazivi virovskih konaka, kao i mnogi drugi toponimi u Podravini, zadaju mnogo briga istraživačima koji bi željeli doznati i objasniti odakle potječu takvi nazivi. Jedan od takvih naziva je i Medvedička kako se naziva jedan veliki dio prostranih virovskih konaka,...
U doba kada je očajno negativna demografska slika bolna realnost, koje kao da nismo dovoljno niti svjesni, a istodobno obitelji s troje i više djece izazivaju podsmjeh, gotovo su nevjerojatne činjenice da su naši pretci rađali po više od...
Inženjer šumarstva Luka Šabarić rođen je 12. listopada 1924. godine u Đurđevcu. Bio je prvo dijete u obitelji Mate i Katarine Šabarić rođ. Lovašen. Obitelj Šabarić preselila je iz Đurđevca u Koriju kod Virovitice kamo su tijekom kolonizacije otišli mnogi...
