Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Zahvaljujući uređenome školskom sustavu i drugim mogućnostima u krajiškim naseljima kakvo je u 18. i 19. stoljeću bio Đurđevec, dječaci iz graničarskih zadruga mogli su ostvariti zavidnu vojničku karijeru. Jedan od takvih domaćih sinova koji je do kraja života ostao...
Franjo Gaži rođen je 13. veljače 1900. godine u Hlebinama u seljačkoj obitelji čiji je otac Petar bio među osnivačima Hrvatske pučke seljačke stranke i prijatelj Stjepana Radića. Tako je i Franjo Gaži svoj politički angažman započeo kao aktivni sudionik...
Stjepan Jendrašić (rođen 21. XII. 1897.) jedan je od malobrojnih Đurđevčana viših časnika Nezavisne Države Hrvatske. Službovati je počeo još u austrougarskoj vojsci, a potom je bio djelatni časnik vojske Kraljevine Jugoslavije. Godine 1937. postavljen je za vojnog izaslanika Kraljevine...
Etnokoreolog i koreograf Ivan Ivančan rođen je u Molvama 15. lipnja 1927. od oca Andrije, učitelja i pisca. Djetinjstvo je proveo u Krapini gdje je otac službovao, te kod bake u Molvama. Osnovnu školu pohađao je u Krapini a gimnaziju...
Među zaslužne đurđevečke obrtnike pripada svakako i postolar Franjo Janaček. Kao ugledni postolar bio je jedan od osnivača mjesne organizacije Saveza hrvatskih obrtnika u Đurđevcu i njezin prvi predsjednik (1907. – 1920.). Nakon 1920. i dalje je aktivno djelovao u...
Grgur Karlovčan, učitelj, pjesnik, prozaik i pedagoški pisac, rodio se u Kalinovcu 11. ožujka 1913. godine. Učiteljsku školu polazio je u Pakracu i Zagrebu a završio 1934. godine u Karlovcu. Zbog ljevičarskih i ideoloških pogleda bio je isključivan iz škole...
