Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Osim Ivana Goluba, svećenika i pjesnika, Kalinovac ima i pjesnikinju – časnu sestru milosrdnicu Stellu (Marija) Horvat, o kojoj se danas vrlo malo zna. Marija Horvat rođena je 28. rujna 1879. godine u Kalinovcu od oca Đure Horvata i majke...
Među redovnicima pavlinima koji su rođeni u Virju u 18. stoljeću je i Andrija Martin Šestak. Rođen je u Virju u studenom 1744. godine kao Andrija Šestak u obitelji Martina i Doroteje Šestak, a njegov 10 godina mlađi brat Marko...
Stjepan Ivković rođen je u Kloštru Podravskome 8. kolovoza 1925. godine. Nakon osnovne škole u rodnome mjestu, svršio je gimnaziju u Virovitici, kada ga je zatekao Drugi svjetski rat. Cijelo je ratno vrijeme proveo u partizanskoj vojsci. Poslije okončanja rata...
Svećenik Josip Lehpamer rođen je u samoborskim Rudama 11. siječnja 1832. godine. U Zagrebu je završio klasičnu gimnaziju i filozofsko-teološki studij 1855. godine, kada je i zaređen. Odmah je počeo raditi u nadbiskupskoj pisarnici, a nakon toga je predavao matematiku...
Nositelji hrvatskog narodnog preporoda dobrim su dijelom bili svećenici koji su kao najobrazovaniji dio stanovništva u to doba prihvaćali i širili preporodne ideje. Gotovo o svim svećenicima koji su djelovali u prvoj polovini i sredinom XIX. stoljeća imamo podatke da...
Radovan Šignjar, liječnik kirurg, rodio se u Virju 2. veljače 1937. godine, a nakon svršene medicine u Zagrebu (1963.) specijalizirao je kirurgiju (1970.), te je radio kao traumatolog u tadašnjoj Vojnoj bolnici (Dubrava) u Zagrebu. Tijekom osamostaljenja Hrvatske aktivno je...
