Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Među brojne pisce podravskoga kraja spada i Đuro Rašan (rođen 22. IV. 1912.) iz Novigrada Podravskog. Pisao je poeziju i humoreske, a bavio se novinarstvom i proučavanjem novigradskoga kajkavskoga govora. Aktivno se bavio i esperantom dajući tečajeve u Virju, Novigradu...
Hrvatski povjesničar dr. Rudolf Horvat rođen je 14. ožujka 1873. godine u Koprivnici u uglednoj koprivničkoj obitelji Andrije i Marije Horvat. Pučku školu je polazio u Koprivnici, a učitelj mu je bio Đuro Ester čije ime danas nosi jedna koprivnička...
Zvonko Lovrenčević iz Bjelovara bio je veoma povezan s Podravinom. Od 1918. do 1926. godine polazio je školu u Đurđevcu, gdje mu je otac službovao kao kotarski pristav, a poslije Drugoga svjetskog rata prikupljao je i zapisivao narodno blago istražujući...
Požari su bili vrlo česta pojava u podravskom mjestu Virju tijekom XVIII. i XIX. stoljeća. Jedan od požara zahvatio je Virje u noći 8. veljače 1869. godine. Prema izvještaju koji ja napisao znameniti ilirac Ferdo Rusan, malo iza ponoći povici...
Jedan od uglednijih Đurđevčana bio je i Andrija Peršić (18. rujna 1861. – 22. listopada 1927.), državni odvjetnik i javni bilježnik (od 1895.). Peršić je bio načelnik općine (1907. – 1910.) i dugogodišnji županijski zastupnik (1892. – 1915.), a za...
Podravsko je mjesto Virje čak nekoliko puta u svojoj povijesti stradalo u velikim požarima. Najveći požar koji je zahvatio Virje bio je 3. kolovoza 1863. godine. Požar je izbio rano poslijepodne, a zbog snažnog sjeverozapadnog vjetra koji je puhao toga...
