Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Slikar Josip Turković (1936. – 1982.)

Slikar Josip Turković rođen je u Đurđevcu 4. travnja 1936. godine u obrtničkoj obitelji Ivana Turkovića (1904.-1958.) i Marije rođ. Lovašen (1908.-1986.) kao najmlađe dijete uz braću Đuru (1930.-1967.), Andriju (1928.-1992.) i sestru Doroteju (1934.). Nijedan od trojice braće Turkovića...

Obitelj Götz u Pitomači

Najimućnija i najutjecajnija obitelj u Pitomači bila je obitelj Karla/Dragutina Götza st. (1837. – 1915.), koji se u Pitomaču doselio nakon 1860. godine iz Ugarske. Oženio je Đurđevčanku Barbaru Điketa (1847. – 1902.), s kojom je imao čak desetero djece....

Svećenik Ivan Krstitelj Kuček (1837. – 1906.) iz Pitomače

U Hrvatskom biografskom leksikonu pronašli smo biografske podatke  o svećeniku Ivanu Krstitelju Kučeku, rođenome u Pitomači 1837. godine, čiji prijepis donosimo: Ivan Krstitelj Kuček (Pitomača, 31. V. 1837. – Vrapče / Zagreb, 14. V. 1906.) Gimnaziju je završio u Zagrebu,...

Primalja Marija Mihaljević (1832. – 1914.)

Primaljstvo je bilo specifično zanimanje koje je u prošlosti ženama nudilo afirmaciju. U svakom su naselju postojale samouke žene ili one podučene primaljskom zanatu koje su ženama svojim znanjima i iskustvom pomagale pri porodu i u slučaju smrtne opasnosti krstile...

Učiteljica Justina Rasinec (1890. – 1918.)

Rođena je u Đurđevcu 9. rujna 1890. godine u obitelji Stjepana i Ana Rasinec rođ. Mirović u kući u današnjoj Basaričekovoj ulici na broju 21, a uz Justinu imali su i kćerku Štefaniju (1889.-1960.). Prema tadašnjim običajima i zakonima Justina...

Učitelj Martin Zobunđija (1838. – 1876.)

Đurđevečka obitelj Zobunđija u XIX. je stoljeću dala nekoliko šumara i učitelja. Među njima je bio učitelj Martin Zobunđija koji je rođen je kao sin krajiškog kaplara Mije i Marije Zobunđija rođ. Hodalić u Đurđevcu 1838. godine. Pučku školu je...

Etnografija i baština
Podravske širine