Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Dr. Petar Zrelec rodio se u Đurđevcu 25. svibnja 1844. godine od oca Josipa, krajiškog časnika, i majke Katarine rođene Hodalić. Kirurgiju magistrirao je u Beču 1864. godine. Isprva je niži ranarnik (kirurg) a potom podliječnik Križevačke pukovnije u Vojakovcu,...
Spoznaje o povijesti Virja u srednjem vijeku i tijekom osmanskih prodora u ovaj dio Podravine nametnule su potrebu za provođenjem ozbiljnih arheoloških istraživanja u tome podravskom naselju. Zahvaljujući arheologu Robertu Čiminu i Muzeju grada Koprivnice od 2009. do 2012. godine...
Ravnajući učitelj i načelnik grada Karlovca Petar Đurišević rođen je u Đurđevcu 21. svibnja 1867. godine kao sin Đure Đuriševića i Ane Đurišević rođ. Erdelec. Imao je mlađeg brata Ivana (rođen 1870.) i sestru Ceciliju (rođena 1872.). Majka Ana umrla...
Osim Viktora Pogačnika još je jedan Đurđevčan dobar dio svoga radog vijeka proveo u Bosni. Bio je to dr. Martin Kenđelić, pravnik i sudac. Rođen je 6. studenog 1846. godine od oca Josipa Kenđelića i Ane Kenđelić rođene Kolar. Kenđelić...
Italico (Alojz) rodio se 31. prosinca 1884. godine u Virju od oca Leonarda (1846. – 1919.), zidara, i majke Marije rođene Elia (1853. – 1938.). Otac je porijeklom iz Gemone / Udine u Italiji. U Virju mu se rodilo još...
Grkinska ulica u Đurđevcu nalazi se na Peskima. Samo ime govori da njome prolazi cesta prema prigradskome naselju Grkinama. Za vrijeme bivše Jugoslavije nosila je ime braće Markača, stradalih partizana u Drugome svjetskom ratu, a koji su živjeli na Peskima....
