Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Ferdinančani brižno čuvaju uspomenu na svećenika Ivana Južaka kojega smatraju najzaslužnijim za preseljenje žitelja Broda u novoosnovano naselje Ferdinandovec 1844. godine. Podsjetimo da u prvoj polovini 18. stoljeća naselje Brod nije imalo svojeg svećenika već su sakramente dolazili dijeliti svećenici...
Đurđevečki trgovac Đuro Semeraj potječe iz mnogobrojne obitelji Josipa i Doroteje Semeraj rođ. Ferenčić. Josipov brat Stjepan Semeraj (1793. – 1841.) bio je svećenik, dok su Đurina braća bili obrtnici i trgovci, a sestre su se udavala za ugledne veleposjednike,...
Poznati đurđevečki učitelj i kulturni djelatnik Antun Peroković rođen je u Đurđevcu 22. svibnja 1931. godine u obitelji Ivana i Marije Peroković rođ. Topolčić. Obrazovao se u rodnom Đurđevcu i na Višoj pedagoškoj školi. Po zanimanju bio je nastavnik likovnog...
Glavne hrvatske znanstvene, kulturne, obrazovne i gospodarske institucije razvile su se tijekom XIX. stoljeća pod utjecajem hrvatskog narodnog preporoda, razvoja građanstva i modernizacije. Zahvaljujući novinama pismeni je svijet u to vrijeme mogao biti informiran o promjenama u hrvatskim zemljama, a...
Rimokatolička župa posvećena svetom mučeniku Jurju sa središtem u Đurđevcu u 18. i 19. stoljeću sastojala se od čak osam naselja: Đurđevec, Budrovec, Čepelovec, Mičetinec, Kalinovec, Katalena, Sveta Ana i Šemovci. Naselje Katalena već je u prvoj polovini 18. stoljeća...
Jedan od gotovo zaboravljenih svećenika koji potječu iz Đurđevcu je Josip Ormuž. Rođen je na Sušaku u Rijeci 1. siječnja 1912. kao sin Andrije Ormuža (1875. – 1952.) i Marije Ormuž rođene Židovec (1887. – 1951.). Imao je stariju sestru...
