Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Svećenik Stjepan Pavunić rođen je u Virju 13. kolovoza 1875. godine od roditelja Josipa i Ane rođ. Stovrag. Osnovnu školu polazio je u Virju, a gimnaziju u Bjelovaru i u Zagrebu. Za svećenika je zaređen 29. srpnja 1900. godine, a...
Svećenik Petar Petric rođen je u Đurđevcu 13. kolovoza 1846. godine u obitelji Stjepana i Dore Petric rođ. Grašovec. Majka Dora umrla 1849. godine, a otac Stjepan 1852. godine te je o Petru kao siročetu bez roditelja brinuo stric Bolto,...
Radovan Šignjar, liječnik kirurg, rodio se u Virju 2. veljače 1937. godine, a nakon svršene medicine u Zagrebu (1963.) specijalizirao je kirurgiju (1970.), te je radio kao traumatolog u tadašnjoj Vojnoj bolnici (Dubrava) u Zagrebu. Tijekom osamostaljenja Hrvatske aktivno je...
Kada se govori i piše o povijesti Podravine obavezno se spominje ime Luke Sekelja. Bio je to veleposjednik i vojskovođa kojem je kralj Ferdinand I. Habsburgovac 1546. godine povjerio tri važne utvrde u Podravini, u današnjim Đurđevcu, Virju i Koprivnici,...
Italico (Alojz) rodio se 31. prosinca 1884. godine u Virju od oca Leonarda (1846. – 1919.), zidara, i majke Marije rođene Elia (1853. – 1938.). Otac je porijeklom iz Gemone / Udine u Italiji. U Virju mu se rodilo još...
Jedan od brojnih đurđevečkih trgovaca stranog porijekla bio je i Antun Južnić. Rođen je 1864. godine u Kranjskoj, umro u Đurđevcu 9. ožujka 1937. godine. Sa suprugom Anom Južnić rođ. Mavrović (1. lipnja 1865. – 18. prosinca 1954., vjenčani 1888....
