Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Đurđevec je u prošlim stoljećima imo privlačnu moć za doseljavanje obrtnika. Među obrtnicima koji su doselili u Đurđevec u drugoj polovini XIX. stoljeća bio je i Janko Drakšić. On je bio klobučarski majstor rođen u Vijencu, župa Cerovec u Sloveniji....
U radovima o povijesti Koprivnice spominje se ime Stjepana Semeraja koji je poznat kao građevinski poduzetnik iz 19. stoljeća. Malo je poznato da taj koprivnički graditelj, čiju biografiju tek treba detaljno istražiti, potječe iz Đurđevca. Naime, Semeraji su starosjedilačka obitelj...
Pitomačanka Beata Brausil kćer je šumara Makse Brausila i Natalije Brausil rođ. Luterotti. Rođena je 2. travnja 1902. godine. Medicinu je studirala u Parizu i Zagrebu, gdje je 1928. godine promovirana. Od 1930. do umirovljenja radila je u Internoj klinici...
Još jedan u nizu svećenika koji su rođeni u podravskome mjestu Virju, a koji su potpuno zaboravljeni je i Stjepan Kenđel koji je živio u 18. stoljeću i u povijesnim izvorima pisanim na latinskom jeziku njegovo je ime zabilježeno u...
Visokih vojnih časnika iz ovog dijela Podravine u novije doba nije bilo previše. Jedan od njih je Nikola Kajić iz Kalinovca. Rođen je 5. prosinca 1902. godine. U početku je krenuo učiteljskim stopama pa je nakon završene učiteljske škole službovao...
Martinčić rođen je 2. siječnja 1897. godine. Otac Filip bio je pisarski službenik i općinski načelnik 1922. i 1931. godine u Đurđevcu. Osnovnu školu završio je u Vojnome Križu, u Zagrebu i Varaždinu nižu gimnaziju, a više razrede na Filozofskom...
