Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Iz znamenite obitelji Nabijač čiji su članovi obilježili povijest Đurđevca i Virja u 18. i 19. stoljeća potekao je i jedan redovnik pavlin. Bio je to Atanazije Nabijač koji je rođen u Đurđevcu oko 1735. godine. Redovničke zavjete položio je...
Rikardo Filipašić rođen je u Varaždinu 30. ožujka 1849. godine od oca krojača Alojza Filipašića i majke Alojzije rođene Švelec. Gimnaziju polazio je u Varaždinu (1859. – 1865.) a teologiju studirao je u Zagrebu. Za svećenika zaređen je 1871. godine....
Đuru Melinčevića odabrali smo zbog njegova zanimljivog i tragičnog životnog puta za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Rođen je Čepelovcu 22. travnja 1913. godine od oca Tome Melinčevića i majke Marije Melinčević rođene Lebinec. Nakon završene osnovne škole ostao je kod...
Crkveni orguljaši u mnogim su krajiškim naseljima utjecali na razvoj glazbenog života pa je tako bilo i u Virju. Najstariji poznati virovski orguljaš bio je Andrija Lukić koji je u Virju rođen oko 1696. godine, a umro 27. travnja 1759....
U Virju je 19. veljače 1975. godine osnovan Košarkaški klub Podravac zahvaljujući kojem se Virje smatra „najkošarkaškijim“ selom u Hrvatskoj. Počeci aktivnog igranja košarke u Virju vezani su uz virovske đake i studente, a osnivanje kluba treba promatrati u kontekstu...
Prezime Dolenčić ukazuje na to da su njegovi imatelji porijeklom iz Dolenjske u Sloveniji. Dolenčiće u Đurđevcu danas znamo kao licitare, premda su krajem 18. stoljeća došli u Đurđevec kao lončari. Stjepan Dolenčić rođen je u Đurđevcu 20. kolovoza 1861....
