Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Učitelj Đuro Sedmak rođen je u Đurđevcu 14. travnja 1837. godine u obitelji Josipa i Katarine Sedmak rođ. Petrinić. U rodnom Đurđevcu započeo je školovanje 1844. godine, a 1855. godine već je podučavao druge (imao je tada 18 godina). Početkom...
Smiljka Janaček – Kučinić rođena je u Đurđevcu 20. ožujka 1940. godine u uglednoj đurđevečkoj obrtničkoj obitelji. Osnovnoškolsko obrazovanje stekla je u rodnom Đurđevcu, a gimnazijsko u Koprivnici. Studirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je 1965. godine diplomirala...
Josip Lovašen rođen je u Đurđevcu 30. listopada 1814. godine. Roditelji su mu bili Ana i Mato Lovašen rođ. Svetec. Iz iste obitelji potekao je i časnik Bolto Lovašen (1829.-1902.). Lovašen je u 19. stoljeću bio nadzornik lugova Đurđevečke graničarske...
Emanuel Braun (1845. – 1937.) doselio se u Đurđevec iz Vespréma u Mađarskoj. Zasnovao je obitelj s Julijom Deutsch (1859. – 1922.) iz Ferdinandovca. Rodilo im se troje djece: Šandor (1877. – 1942.), Ludwig (1879. – 1943.) i Ernestina (rođ....
U Podravini pomalo blijedi uspomena na njezinog velikog obožavatelja Petera Infelda čija se 80. obljetnica rođenja navršava u svibnju 2022. godine. Peter Infeld je svoje ime zauvijek zapisao u povijesti Podravine zahvaljujući svojem trudu oko prikupljana radova podravskih naivnih umjetnika...
Od svih vlasnika prijašnjih tiskara u Đurđevcu nijedan nije bio domaći čovjek. Jedini tiskar koji je rođen u Đurđevcu bio je Stjepan Bartol, sin Alojza Bartola, vinogradara u loznom rasadniku Đurđevečke imovne općine na Peskima. Nakon završene pučke škole u...
