Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Kada se govori o đurđevečkom vatrogastvu u razdoblju nakon 1945. godine neizostavno je ne spomenuti Matu Lenardića. U vatrogastvo se uključio poratne 1948. i u njem bio aktivan sve do 1992. godine. Brzo je postao tajnikom i blagajnikom Vatrogasnog saveza...
Jakov Petek rođen je u Virju 13. srpnja 1813. godine kao sin Stjepana Peteka i Elizabete Petek rođene Hirjan. Isprva je bio kapelan u Novoj Gradiški (1841. – 1850.), a potom župnik u Kapeli, te u Bjelovaru od 20. siječnja...
U Virju je 10. svibnja 1935. godine rođen Petar Petričec, vrijedni čuvar zavičajnog blaga Virja i Podravine te istaknuti virovski kulturni radnik. Rođen je u obitelji Blaža i Marije Petričec rođ. Mrazek o poput svojih predaka nastavio je sa seljačkim...
Bolto Zlatec rođen je u staroj đurđevečkoj obitelji 6. travnja 1827. godine kao sin Đure i Doroteje Zlatec rođ. Kirinec. Godine 1852. oženio se Đurđevčankom Marijom Martonja (1829.-1904.) i u njihovom su braku rođena trojica sinova: Đuro (1858.), Ivan (1863.)...
Žitelji Podravine i danas govore o Kozacima koji su dospjeli ovamo tijekom Drugog svjetskog rata, točnije u prosincu 1944. godine. Kozaci su bili vojnici s ruskog područja koje su bile u službi njemačke vojske. Ostali su zapamćeni kao uvijek pijani...
Josip Fijucek rođen je u Đurđevcu 18. prosinca 1950. godine od oca Valent Fijuceka i majke Marije Fijucek rođene Fusić. U Zagrebu je izučio posao VKV montera centralnog grijanja. U struci je radio do 1984. a potom u poduzeću Velebit...
