Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Današnja Ulica bana Jelačića u Đurđevcu je do posljednjih promjena naziva ulica nosila ime Petra Frančine. Zato treba podsjetiti tko je bio čovjek po kojem se nazivala jedna đurđevečka ulica. Petar Frančina rođen je u Đurđevcu 11. siječnja 1899. godine...
Dr. sc. Radovan Kranjčev rođen je u Đurđevcu 16. listopada 1934. godine kao najstariji sin poznatog đurđevečkog učitelja dr. Ivana Kranjčeva (1900.-1957.) i Anastazije Kranjčev rođ. Lončar (1914.-2005.). U rodnom je Đurđevcu provodio bezbrižno djetinjstvo sa svojom braćom i sestrama...
Organist, odnosno orguljaš Franjo Glad rođen je 18. rujna 1875. godine. Ne zna se odakle je rodom, ali bi ga prema porijeklu prezimena mogli svrstati u Međimurce. U Đurđevcu je službovao kao orguljaš i voditelj crkvenog zbora (od 1898.), a...
Starinski naziv koji se koristio za one koji su crkvi svirali orgulje i vodili zborove, a u starija vremena istodobno podučavali učenike bio je „školnik“. U Đurđevcu se do današnjih dana pamte takvi školnici među kojima je i Josip Lovašen....
Biciklizam ima bogatu tradiciju u Podravini a ponajbolji hrvatski biciklisti upravo su bili Podravci (Drago Ivković, Ivan Levačić, Stjepan Ljubić). najmlađi je od njih Ivan Bobovčan. Valja se podsjetiti na njegovu bogatu športsku karijeru. Kao osamnaestogodišnjak već je vozio za...
Bolto (Baltazar) Pintar rođen je u Virju 1. siječnja 1886. godine u obitelji Đure i Doroteje Pintar rođ. Đigerec. Ne treba ga zamijeniti s još jednim znamenitim Virovcem istoga imena i prezimena. Naime, njegov stric zvao se također Bolto (Baltazar)...
