Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Miroslav Sestrić rođen je u Đurđevcu 18. srpnja 1926. godine od oca Ljudevita (1900. – 1970.), brijača, i majke Katarine rođene Ožanić. Imao je i sestru Marijanu (1925.). Otac mu Ljudevit bio je brijač, a djed Eduard ugledni đurđevečki obrtnik,...
Veliki dio slobodnog vremena Kranjčev je posvetio proučavanju, prikupljanju i obradi etnografske Đurđevca i okolice, čime se intenzivno bavio dolaskom iz Bakra u Đurđevec 1925. godine. Na terenska istraživanja odlazio je pješice ili biciklom, opremljen fotoaparatom i priborom za pisanje....
Iz stare đurđevečke obitelji potječe svećenik Stjepan Topolčić koji je rođen u Đurđevcu 23. studenoga 1886. godine. Roditelji Marko Topolčić (1845.-1925.) i Ana Topolčić rođ. Kovačić (1845.-1916.) su osim Stjepana imali još sedmero djece. Stjepan je školovanje započeo u rodnom...
Starinski naziv koji se koristio za one koji su crkvi svirali orgulje i vodili zborove, a u starija vremena istodobno podučavali učenike bio je „školnik“. U Đurđevcu se do današnjih dana pamte takvi školnici među kojima je i Josip Lovašen....
Dipl. inž. brodogradnje Marijan Zubanović, termodinamičar i izumitelj, rođen je 27. rujna 1931. godine u Virju od oca Josipa Zubanovića i majke Terezije Zubanović rođene Juranić. Osnovnu i građansku školu završio je u Virju a gimnaziju u Koprivnici (1949.). Diplomirao...
Međunarodni jezik esperanto ostavio je dubok trag u Đurđevcu, no manje je poznato da je on bio prisutan i u susjednom Virju. Esperanto u Virju između dva svjetska rata donesli su mladi Virovci koji su pohađali gimnaziju u Koprivnici. Prvi...
