Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Svakome tko se našao na središnjem dijelu gradskog groblja u Đurđevcu i koga zanima grobljanska arhitektura pogled je zastao na nadgrobnom spomeniku Marije Kucel (1885. – 1907.). Grobni humak okružen je betonskim okvirom, a nad njim stoji četverodijelni nadgrobni spomenik...
Najstariji od četvorice svećenika koji su potekli iz đurđevečke obitelji Mihinić bio je Stjepan Mihinić stariji. Rođen je u Đurđevcu 28. kolovoza 1839. godine kao sin Ivana i Ane Mihinić rođ. Markovica. Za svećenika je zaređen 1862. godine. Njegov mlađi...
Ivana Senjan (rođ. Jaklin) đurđevačka je glazbena pedagoginja, zborovođa, crkvena glazbenica i solo pjevačica. Rođena je u Koprivnici 24. lipnja 1980. godine. Radi u Gimnaziji Dr. Ivana Kranjčeva u Đurđevcu i Umjetničkoj školi „Fortunat Pintarić“. Glazbu je diplomirala na Institutu...
Milković je po svemu sudeći porijeklom iz Like. Rođen je 13. srpnja 1876. godine. Za šumara izučio je na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima (1899.). Kao šumarski tehničar imenovan je šumarskim vježbenikom kod Otočke imovne općine u Perušiću (1901.). Od 1902....
Svećenik koji je gotovo čitavu svećeničku službu proveo u Podravini bio je Eduard Slavko Fišter koji je umro u Kalinovcu 19. travnja 1932. godine. Porijeklom je s Banovine gdje je rođen 5. veljače 1874. godine. Svećenikom je postao 1896. godine....
Jedan od šumara koji je ostavio traga u Đurđevcu je i Ante Tomljenović. Rođen je od oca Grge i majke Agneze 22. ožujka 1932. godine u Kraljevici u obitelji koja je dosad dala nekoliko uglednih šumara. Otac se kao službenik...
