Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Paromlin u Virju, koji je dao ime današnjoj Paromlinskoj ulici, podigao je 1912. godine gospodarstvenik Matija Peršić. Mlin je na neki način bio izoliran od ostatka naselja na njegovoj periferiji tim više što ih je razdvajala željeznička pruga. Industrijski kompleks...
Zaslužni đurđevečki župnik, podarhiđakon i začasni kanonik Nikola Žalec rođen je 11. listopada 1794. godine. Prije no što je došao u Đurđevec Žalec je službovao kao župnik u Jasenovcu i u Glini (od 21. siječnja 1843. godine), a župnikom u Đurđevcu...
Vlado Mlinjarić, rodom je Kalnovčan, a življenjem Đurđevčan, slikar je koji uz posao u vlastitoj tvrtki, kistu i bojama posvećuje svoje slobodno vrijeme. Slikanjem se bavi od školskih dana, a izlagati počinje od 1975. godine. U svome slikarskom radu sklon...
Istaknuti prosvjetni i kulturni djelatnik te vrijedni istraživač povijesti našičkog kraja mr. sc. Branko Kranjčev rođen je u Đurđevcu 6. ožujka 1936. godine. Sin je poznatog đurđevečkog prosvjetnog i kulturnog djelatnika dr. Ivana Kranjčeva i njegove supruge Anastazije Kranjčev...
Ferdo Tomica je rođen u Đurđevcu 24. svibnja 1930. godine od oca Valenta i majke Marije rođ. Konjarek. U rodnom Đurđevcu je pohađao pučku i građansku školu. Učiteljsku školu je završio u Križevcima, a Višu pedagošku akademiju u Zagrebu i...
Današnja Ulica bana Jelačića u Đurđevcu je do posljednjih promjena naziva ulica nosila ime Petra Frančine. Zato treba podsjetiti tko je bio čovjek po kojem se nazivala jedna đurđevečka ulica. Petar Frančina rođen je u Đurđevcu 11. siječnja 1899. godine...
