Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Župnikom u Virju u kolovozu 1843. godine postao je svećenik Stjepan Ambreuš. Od 1828. do 1843. godine bio je župnik u Goli, odnosno bio je prvi župnik novoosnovane župe u tome mjestu kamo je došao kao kapelan iz Drnja gdje...
Pred kraj 19. stoljeća u Đurđevcu je kao učitelj radio Antun Grčević. U đurđevečkoj pučkoj školi bio je namješten od prosinca 1891. godine do smrti 7. lipnja 1893. godine. Umro je u 26. godini života od tzv. vodenice ili vodene...
Bolto Jendrašic rodio se u Đurđevcu 30. prosinca 1897. godine od Mirka Jendrašica i Marije rođene Štefanov. Otac mu je stradao na talijanskoj fronti u Prvome svjetskom ratu. Bolto je oženio Katica Đurišević (1920. – 1946.) s kojom je imao...
Đurđevečki pjesnik, istraživač zavičajne povijesti, zaljubljenik u baštinu i starine, kulturni radnik i urednik „Podravskih širina“ Vladimir Miholek rođen je u Đurđevcu 9. studenoga 1962. godine kao sin Ivana Miholeka i Marije rođ. Kožar. U rodnom gradu se školovao, zasnovao svoju...
Tomo Orešković, ugledni trgovac i obrtnik, rodio se 4. srpnja 1892. godine u Čovićima kod Ličkog Lešća. Nakon završene pučke škole u Ličkom Lešću mladi Orešković upućen je preko Hrvatskog Radiše kao šegrt u Križevce kod trgovca Žige Klarića (1904....
Vaclav Aubrecht (5. V. 1869.) i Katarina Cihlarova (23. XI. 1874.) doselili su se iz Češke u potrazi za poslom. Vaclav je u Đurđevcu radio kao kobasičar (1895. – 1898.), a nakon toga vratio se u domovinu. U Đurđevcu mu...
