Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Malo je poznato da je u 18. stoljeću bilo mnogo redovnika pavlina koji su potekli iz Đurđevca. Među njima je bilo uglednih teologa, profesora, a i jedan general pavlinskog rada. To je bio pavlin Gerard ili Gerardo Tomašić. Prema dostupnim...
Rodonačelnik znamenite đurđevečke trgovačke i veleposjedničke obitelji Nöthig bio je Eduard (Slavoljub) Nöthig. O njegovome porijeklu ne znamo mnogo osim da je rođen oko 1823. godine. Kao mladić doselio je u Đurđevec gdje se 15. veljače 1843. godine vjenčao s...
Mara Matočec rođena Jendrašic rođena je u Drnju 12. rujna 1885. godine. Do nedavno su postojale dvojbe oko datuma rođenja Mare Matočec, no pronađeni su pisani povijesni izvori koji svjedoče o pouzdanom datumu i mjestu rođenja. Roditelji Luka i Marija...
Marko Vidaković, hrvatski arhitekt, urbanist i publicist, nije rođeni Podravec, ali je dao svoj doprinos Đurđevcu i Podravini gdje je proveo izvjesno vrijeme istražujući za potrebe svoje doktorske radnje. Radnju naslova „Analiza strukture i predlog za regulaciju podravskog Đurđevca“ napisao...
Milan (Emil) Pintar, ugledni đurđevečki šnajdar (krojač), rodio se 18. rujna 1876. godine. Pintar je bio svestran čovjek. Po svemu sudeći posjedovao je organizacijske sposobnosti. Bio je član upravnog odbora Saveza Hrvatskih obrtnika u Đurđevcu, predsjednik nogometnog kluba Graničar (1921....
Rođen je 1850. godine u Đurđevcu u obitelji graničarskog kaplara Mije i Marije Zobunđija rođ. Hodalić. Iz iste je obitelji potekao i učitelj Martin Zobunđija (1838. – 1876.) koji je podučavao u Virju i rodnom Đurđevcu. Mijo Zobunđija je osnovnu...
