Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Budući da su časne sestre milosrdnice djelovale u Đurđevcu kao učiteljice, ne čudi što se zaredio velik broj podravskih djevojaka, koje su osim svoga poziva bile i vrsne glazbenice, slikarice i znanstvenice. Jedna je od njih i Tarzicija (Marija) Fosić,...
Među značajnim virovskim obrtničkim i trgovačkim obiteljima čiji su preci doselili iz različitih krajeva ističe se i obitelj Gašpari. Ovdje nam je cilj govoriti i pisati o najstarijom povijesti obitelji Gašpari čiji su prvi članovi bili trgovci u Virju. Prema...
Đuro Fučijaš rođen je 1. travnja 1921. godine u Ferdinandovcu. Školovao se na gimnaziji i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je u osnovnim školama u Donjim Mihaljevcima, Đuretini i Podravskim Sesvetama. Od 1951. do 1955. godine bio je profesor na...
Hrvatski povjesničar dr. Rudolf Horvat rođen je 14. ožujka 1873. godine u Koprivnici u uglednoj koprivničkoj obitelji Andrije i Marije Horvat. Pučku školu je polazio u Koprivnici, a učitelj mu je bio Đuro Ester čije ime danas nosi jedna koprivnička...
U Virju je 9. lipnja 1900. godine rođen dr. med. pukovnik Ivan (Ivo) Jakopović. Rođen je kao osmo od ukupno petnaestero djece Jakoba Jakopovića (1863.-1949.) i Katice rođ. Židovec (1871.-1957.). Jakopović je studirao medicinu u Zagrebu i diplomirao 1926. godine....
Jedan od gotovo nepoznatih đurđevečkih župnika iz 17. stoljeća je Đuro (Juraj) Noršić. Kao župnik službovao je u Đurđevcu na kraju 17. stoljeća, od 1686. do 1691. godine. Noršić je rođen u Samoboru oko 1651. godine, a za svećenika je...
